PD Pazinka organizira planinarski pohod Šušnjevica – Mala Učka – Vojak u nedjelju 06. studenog 2016, s početkom u 7,30 h na autobusnoj stanici u Pazinu.
Dolazak u Šušnjevicu oko 8,00 h. Priprema i polazak na pješačenje. Pješačimo do Male Učke. Do Male Učke imamo cca 3 h hoda. Na Maloj Učki imamo pauzu za marendu i odmor. Nastavljamo još cca 45 min do Vojaka.
Povratak od Vojaka do Šušnjevice (cca 3h hoda).
Povratak u Šušnjevicu oko 16 h.
DOKUMENTI: Planinarska iskaznica (plaćena članarina za 2016.god.), osobni dokumenti , zdravstvena iskaznica
OPREMA: standardna oprema za niskogorje , zaštita od sunca i kiše; čeona lampa; hrana i piće; sunčane naočale….
PRIJEVOZ: osobnim automobilima
ZAHTJEVNOST: tehnički nezahtjevna, kondicijski srednje zahtjevna.
Napomena :
Sudionici pohoda dužni su pridržavati se uputa vodiča. Organizator zadržava pravo promjene programa ovisno o okolnostima.
Odazivom na pohod svaki pojedinac potvrđuje da je upoznat sa uvjetima istoga, te da pristupa pohodu na vlastitu odgovornost
Organizator: PD Pazinka Pazin
Vođenje : Alberto Jedrejčić 098 420 566
Povijest Šušnjevice:
Šušnjevica, naselje u ist. Istri (45°15′N; 14°9′E; 48m nadm. vis.); 75st. (2001), općina Kršan. Nalazi se na cesti Kršan–Vranja, u sjev. dijelu Čepićkoga polja. Stanovništvo se bavi poljop. djelatnošću, a do isušivanja jezera bavilo se i ribarstvom. U okolici su zabilježeni pojedinačni prapovijesni i rim. nalazi. U sr. vijeku je u posjedu kožljačke gospoštije. Prvi se put spominje 1340. te u popisu župa iz 1701. Tijekom XV. i XVI.st. u Šušnjevicu i okolna naselja doseljavaju se veće skupine vlaškoga stanovništva (→ Istrorumunji) te Š. postaje njihovim najvećim naseljem u Istri. Dolaskom Italije na vlast, zbog rom. podrijetla stanovništva, 1922. dobiva status općinskoga središta. U selu se nalazi crkva sv. Ivana Krstitelja, izgrađena 1838. na mjestu starije jednobrodne crkve sa svetištem i sakristijom; na gl. oltaru nalazi se pala s prikazom Krštenja Isusova i drveni kipovi sv. Petra i sv. Pavla. Na groblju je kapela posvećena sv. Silvestru, papi iz XVI–XVII.st. U kapeli su vidljivi ostatci fresaka i glagoljski grafiti.
LIT.: M. Milevoj, Kartulini z Labinšćini, Labin 1989.
V. Kos